Novi
Plan i program nastave i učenja za opšte srednje obrazovanje, odnosno
gimnazije uvodi novu paradigmu obrazovanja, jer pored dosadašnjeg
tradicionalnog, predmetnog organizovanja nastave i razvijanja predmetnih
znanja, sposobnosti i kompetencija uvodi kroz izborne programe,
međupredmetnu povezanost, razvija međupredmetne i transverzalne
kompetencije.
Unapređivanje gimnazijskog obrazovanja realizuje se i uvođenjem
principa izbornosti. Učenik je prvi put u mogućnosti da počev od prvog
razreda, a zaključno sa četvrtim razredom bira izborne programe. Aktivan
izbor, omogućava učeniku da samostalno kreira deo svog obrazovanja u
skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Time se očekuje i veće
angažovanje učenika ali i veće postignuće.
Postoji
šest ponuđenih izbornih programa sa po jednim časom nedeljno za prvi i
drugi razred. Od ovih šest svaka gimnazija bira četiri izborna programa
koje nudi đacima u prvom i drugom razredu a učenici biraju dva izborna
programa. Izborne programe koje su izabrali u prvom razredu učenici ne
moraju pohađati u drugom razredu, nego ih mogu u zavisnosti od njihovog
interesovanja promeniti.
Izborni programi za prvi i drugi razred gimnazija su:
-
Jezik, mediji i komunikacija; - Pojedinac, grupa, društvo; - Zdravlje i
sport; - Obrazovanje za održiv razvoj; - Primenjene nauke; - Umetnost i
dizajn
U trećem i četvrtom razredu postoji devet izbornih programa sa po dva časa nedeljno:
-
Obrazovanje za održiv razvoj; - Umetnost i dizajn; - Primenjene nauke 1
za usmerenje ka medicinskim naukama; - Primenjene nauke 2 za usmerenje
ka tehničkim naukama; - Osnovi geopolitike; - Ekonomija i biznis; -
Religije i civilizacija; - Metodologija naučnog istraživanja; -
Savremene tehnologije
Od
ponuđenih devet izbornih programa, gimnazija učeniku nudi pet izbornih
programa a učenik bira dva izborna programa u trećem razredu, koje mora
nastaviti i u četvrtom razredu.
Novina
je povećanje nedeljnog broja časova na prirodno-matematičkom,
društveno-jezičkom i opštem smeru za dva časa nedeljno u sva četiri
razreda. Svi predmeti dobijaju dodatne nastavne sadržaje kroz izborne
programe, odnosno dodatne časove, koje mogu da predaju dosadašnji
profesori gimnazija. Na primer gimnazija od ukupno 24 odeljenja, imaće
dodatnih, novih 6864 časa, što je novo dodatno angažovanje za skoro
deset nastavnika.
Na svakom izbornom programu mogu raditi nastavnici sa dva ili više dosadašnjih predmeta.
Ministarstvo
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja poseban značaj daje predmetu
računarstvo i informatika, koji postaje obavezan predmet u osnovnoj
školi.Planira se da se digitalna pismenost i neki sadržaji koji su se do
sada predavali u gimnazijama transliraju u osnovnu školu. Organizaciono
i metodički, nastava računarstva i informatike će se realizovati
isključivo vežbama u računarskim kabinetima.
Pored
toga predviđen je predmet napredne tehnologije sa temama iz računarstva
i informatike, programiranja, elektronike i robotike. Razvoj
međupredmetnih kompetencija i međupredmetni izborni programi nameću
primenu IKT-a u svim obaveznim predmetima i izbornim programima
gimnazijskog obrazovanja.
Pored
toga učenicima se nude i smerovi za učenike sa posebnim sposobnostima
za računarstvo i informatiku kao i obdarenih učenika u matematičkoj
gimnaziji. Rešenja za računarstvo i informatiku su izbalansirana i
kvalitetnija nego do sada, zauzet je stav da IKT mora biti u svim
predmetima ali i da ostane predmet računarstvo i informatika u vežbama
dok se napušta koncept dosadašnje blok nastave.
Нема коментара:
Постави коментар
Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.